Novinarstvo između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Novinar, strukovno glasilo Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske na pet stranica obrađuje temu ovogodišnjeg Fra Ma Festivala održanog od 1. do 10. rujna u Virovitici. Novinar donosi intervju s predsjednikom virovitičkog ogranka Hrvatskog novinarskog društva Goranom Gazdekom , prikaz knjige „Brod bez kormilara“ Fra MA Fua izašle u nakladi Udruge za očuvanje baštine i popularizaciju hrvatskog stripa Art 9 (u rubrici Nove knjige –svijet medija, autor Mario Bošnjak i izvješće Melise Skender naslovljeno „Novinarstvo između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“ koje ovdje prenosimo

Pun autobus novinara krstario je četiri dana ulicama Virovitice, njezinim zaseocima i okolnim mjestima – tragovima Fra Ma Fua naporno je kročiti jer ovog reportera koji je slavu stekao 30-ih godina prošlog stoljeća doslovno, kako kaže ona izreka, nije držalo mjesto. Na drugom Fra ma Fu festivalu reportaže otvorene su tako četiri izložbe, prikazana dva dokumentarna filma, održan jedan okrugli stol na temu „Mladi u novinarstvu“, četiri promocije, satirično pjesnički kabaret Studija LuDež i dva koncerta. I dvije radionice.

Franjo Martin Fuis, koji slovi i kao začetnik modernog žurnalizma a čije se reportaže i danas navode kao primjer ove najzahtjevnije forme u novinarstvu, bio je i pilot i snimatelj i scenarist stripova Andrije Maurovića i predavač i pisac i prije svega avanturist. To stvarno otvara multimedijalne mogućnosti i festival nazvan inicijalima kojima je potpisivao svoje tekstove trudio se dotaknuti gotovo svaku.

Prije nego što je u 35. godini poginuo u do danas nerasvijetljenim okolnostima uspio je objaviti tri knjige, desetak scenarija za stripove među kojima su i Maurovićevi klasici; „Misterij zelenih močvara“ i „Crni jahač“, kazališnu predstavu „U ime čovječanstva“, nebrojeno reportaža, novela, satiričnih songova, a namjeravao je snimati i film…

Sve to, međutim, zaboravljeno je nakon Drugog svjetskog rata pa u dokumentarcu „Šifra Galeb“ redatelja Maria Fanellija prikazanom na Svečanoj akademiji u redakciji „Poleta“ 60-ih godina tek dva novinara znaju ili su čuli za Franju Martina Fuisa. Bilo je više pokušaja revitaliziranja lika i djela ovog zanimljivog Virovitičana, a među vrlo uspješne ubrajaju se Dani stripa koji su u Virovitici okupljali mlade strip autore iz cijele Jugoslavije i koje je prekinuo još jedan rat nakon kojega je Franjo Martin Fuis, premda je dobio svoju ulicu u Virovitici, ponovo zaboravljen.

Festival Fra Ma Fu, međutim, prva je strukovna manifestacija posvećena ovom slavnom novinaru i to u vremenu kad se novinarstvo suočava s krizom identiteta razapeto između interesa vlasnika kojeg zanima profit i javnosti koja u novinare ima sve manje povjerenja. Vremenu u kojem je reportaža praktički nestala sa stranica tiskanih izdanja, radijskog etera i TV ekrana. Vremenu u kojem je pitanje koliko bi netko kao Franjo Fuis uopće dobio priliku razvijati svoje mnogobrojne interese, iako je na Svečanoj akademiji u njegovu čast rečeno i to kako nikada nije tražio dnevnice za svoja putovanja i zadatke.

Koliko mladi novinari u današnjim uvjetima hiperprodukcije uopće mogu slijediti tragove Franje Martina Fuisa, bilo je jedno od pitanja o kojima se debatiralo na okruglom stolu koji je moderirala Sandra Pocrnić Mlakar. Za mlade ljude novinarstvo više nije tako privlačno kao nekad kada je to bila sigurnija i u društvu svakako cjenjenija profesija nego danas, zaključeno je. Pored toga, od novinara se u uvjetima hiperprodukcije zahtjeva sve više, novinari specijalizirani za određena područja gotovo da više i ne postoje, a od 'kompletnog' novinara danas se očekuje da zna snimiti i montirati video, da poznaje društvene mreže i osnovne kodove HTML-a, da zna napraviti infografiku, kako se moglo čuti u izlaganju glavnog urednika i vlasnika portala 20 minuta, Marinka Brkića Totha. Takvom novom sustavu starija se novinarska generacija teško prilagođava, a mladi ostaju bez mentorstva iskusnijih kolega.

„Problem nije što starija generacija novinara gubi posao, nego to što ga mladi ne mogu dobiti. Ako se već nešto čisti to bi trebala biti veća šansa za nove, ali ovoga puta to nije tako. Prvi put imamo sužavanje medija, broja medija i ljudi u medijima iako je sada više medijskih platformi“, rekao je u svojem izlaganju Mirko Mlakar, nekadašnji urednik „Borbe“, potom „Nina“, koji je radio u Jutarnjem listu i brojnim drugim medijima, a na Fra Ma Fu festivalu vodio je radionicu reportaže.

Upravo to bila je prilika da se premosti jaz između generacija novinara i prenesu znanja koja se ne uče u školi jer novinarstvo, bez obzira na sve nove tehnologije, u svojoj biti ostaje isto – dužno prenijeti pravodobno istinitu, provjerenu, cjelovitu i nepristranu informaciju na temelju koje će svatko moći donijeti vlastiti sud. Naglasak radionice bio je na praktičnom radu i od svakog se polaznika očekivalo da na temelju naučenog napiše vlastitu reportažu, a na programu Fra Ma Fu festivala nudilo se pregršt sjajnih priča.

Obiteljska tvrtka iz Pitomače koja se bavi uzgojem i preradom ljekovitog bilja počela je rasti u trenutku kad je otac obitelji ostao bez posla i novi nije mogao pronaći pa ga je morao stvoriti sam. Danas tvrtka zapošljava 150 ljudi, izvozi na sve kontinente, obrađuje 800 hektara zemljišta i ima više podružnica od kojih je jedna Biofarma na kojoj drže 80 od preostalih 600 grla podolca, ugrožene autohtone vrste goveda. Ovi rogati srodnici Istarskog boškarina na farmi imaju samo jedan posao – proizvodnju prirodnog gnojiva za nasade iz biološkog uzgoja.

Rodna kuća Petra Preradovića obnovljena zadnji put kad je otvorena 1968. godine u Grabrovnici, tipičnom podravskom naselju s 500-tinjak stanovnika među kojima su brojni Romi s čijih se fasada čitaju natpisi „Živijo sin“ i malo niže „I čer“, jer takav je običaj kod Roma kad im se u kući rodi dijete.

Ili Križnica, izlet s kojim je završila prva runda drugog izdanja Fra Ma Fu festivala, otok na Dravi koji je samo skelom povezan s kopnom, a kad ona ne vozi jedini način da se dođe na posao ili u školu, ili liječniku, je trošan viseći most na kojem stoji upozorenje kako ga prelazite na vlastitu odgovornost.

Izložbom 25 fotografija Tonija Hnojčika koje prate zbivanja u zapadnoj Slavoniji - od raspada socijalizma, mitinga i osnivanja novih političkih stranaka, ratnih razaranja 1991. i povratka u razoreni Pakrac i Lipik do akcije „Bljesak“ 1995. – promovirana je njegova foto – monografija „To sam radio u ratu sine“.

Izložbu reportažne fotografije Mate Pejića „Mojih 25 godina Oktoberfesta“ pratila je knjižica s odabranim reportažama nastalima tijekom 25 godina koliko ovaj reporter pohodi tu, najveću pučku feštu koju dnevno posjeti šest milijuna ljudi.

Virovitički dizajner i umjetnik Davor Schunk priredio je u Pitomači izložbu svojih putopisnih fotografija iz Afrike odakle je snimao brojne reportaže za HTV i časopise, a na festivalu je vodio i Fra Ma Fu radionicu stripa, pored reportaže još jedne forme koja je gotovo iščezla iz medija.

Završna runda ovogodišnjeg Fra Ma Fu festivala krenula je idućeg četvrtka 8. rujna kad je promovirana knjiga „Razgovori sa Smojom“ Borisa Dežulovića koji s Predragom Lucićem čini ubojiti pjesničko satirični dvojac koji nastupa pod nazivom Studio LuDež. „Melodijama najna i ilevena“ podsjetili su na još jedan oblik novinarskog izražavanja koji je danas prilično zamro – satiru.

Što je onda ostalo, pitao bi se netko tko tek čita o tome što se na Fra Ma Fu festivalu ovog rujna događalo. Oni koji su bili tamo mogli su se zaraziti entuzijazmom pa makar do granice Virovitičko-podravske županije ostati uvjereni da, iako nema dovoljno vremena, ni financijske računice ili interesa vlasnika medija, novinari zajedno mogu pronaći načina da zaštite integritet profesije.

Surova realnost možda će poljuljati takva uvjerenja, no zato će se Fra Ma Fu održati i dogodine. I svake sljedeće iznova dokazivati kako zanemarene, a najkreativnije novinarske forme i dalje imaju svoje 'meštre od zanata', i da dolaze nove generacije zagrizle naslijediti ih. Fra Ma Fu želi razvijati svoj program upravo tako da mladi dobiju priliku pronaći mentore, okupiti struku na zajedničkoj platformi za razmjenu znanja i iskustva koja će pomoći njegovati najbolje od novinarstva i onda kad to tržištu postane 'preskupo'.