Okrugli stol Portali vs tiskani mediji
Daruvar, 22.9.2019., Pučka knjižnica i čitaonica
Moderatori: Sandra Pocrnić Mlakar, novinarka i nakladnica, jedna od osnivačica Fra Ma Fu festivala i Stjepo Martinović, novinar i književnik
Je li prošlo vrijeme tiskanih medija koji su preživjeli dva udara novih mlađih elektroničkih medija, najprije radija pa zatim televizije, a sada ih ugrožava treći - internet koji je donio elektroničke medije, portale i društvene mreže? To pitanje bila je tema okruglog stola Festivala reportaže i reportera Fra Ma Fu koji je održan od 20. do 22. rujna u Daruvaru.
Tema je, očekivano izazvala veliko zanimanje, a rasprava je bila zanimljiva jer novinari, urednici i vlasnici medija imaju različita iskustva i različite taktike preživljavanja u novim medijskim okolnostima koje su nastale pojavom interneta koji je generirao nastanak novih medija i novih oblika prikupljanja, obrade i objavljivanja informacija. Nove tehnologije nametnule su brzinu i multimedijalnost kao prioritet, a to je po ocjeni sudionika Fra Ma Fu okruglog stola dovelo do devastacije novinarstva i degradacije novinarske struke.
Tiskani mediji, u tim okolnostima, opstaju, ali s drastično smanjenim nakladama. Neke do nedavno visoko tiražne dnevne novine svedene su na takozvane kafićke tiraže jer ih se više ne kupuje (pa čak ni ne prodaje na kioscima) nego ih se kao nostalgične analogne relikte konzumira u kafićima. S druge strane upravo su tiskani mediji zbog hendikepa sporosti u odnosu na hiper brze elektroničke medije postali oaze klasičnog kvalitetnog, meritornog, temeljitog i vjerodostojnog novinarstva te pouzdane analitičke platforme zahvaljujući mogućnosti post festum reakcija i vremenskog odmaka od aktualnih događaja.
Ta okolnost, rečeno je, traži oprez kada se govori o nestanku tiskanih medija odnosno njihovom opstanku. Ocjena je da bi usprkos agresivnosti novih medija, promjenama navika konzumenata produkata novinarskog rada i pojavi površne i manje zahtjevne publike, tiskani mediji ipak mogli preživjeti tim prije jer je unatoč svemu ipak moguća koegzistencija analognih i digitalnih medija tim prije jer već postoje analogno-digitalni mediji, prije svega novine, koji egzistiraju u oba oblika.
DEVASTIRNA PROFESIJA
Daleko važnijim pitanjem od civilizacijskog sraza tiskanih medija i internetskih portala, pokazalo se pitanje opstanka kvalitetnog profesionalnog novinarstva koje su moderni mediji te posebno društvene mreže snažno obezvrijedili i dramatično devastirali. Drago Bulc, novinar iz Slovenije upozorio je na opasnost situacije koja je stvorena pojavom elektroničkih medija na internetu:
Danas se svatko može proglasiti novinarom, kazao je, bez škole, zvanja i znanja, čak i bez elementarne opće naobrazbe. To urušava novinarsku profesiju i njene vrijednosti. Kvaliteta je drastično pala. Sve je podređeno brzini koja je postala zastrašujuća. U tim okolnostima klasični mediji tiskane novine, ali i radio pa i televizija ostali su oaze kvalitetnog novinarstva.
Zlatko Herljević, novinar i profesor novinarstva na učilištu Vern i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, otišao je korak dalje te podijelio novinarstvo na četiri razdoblje; pred digitalno i digitalno doba, a potom i na doba prije i nakon pojave pametnih telefona koji su donijeli novu medijsku revoluciju.
-Ta tehnološka postignuća su fantastična, nevjerojatno moćna i utjecajna, a svojim mogućnostima traže od novinara univerzalnost kakva im ranije nije bila potrebna i savladavanje niza novih vještina. No s druge strane sa svakim novim tehnoloških napretkom opada razina profesionalnosti u medijima i razina pismenosti novinara.
Diana Ferić, novinarka poduzetnica, vlasnica internetskih portala Šibeniknews i online časopisa za kulturu sjećanja "Volim Šibenik" otvorila je pitanje načina na koji moderni mediji i tehnologije na stvaranje javnog mnijenja te pojavu vlasnika medija koji se zbog gubitka klasičnih izvora prihoda stavljaju u službu određenih politika i interesnih skupina.
-Takva praksa uništava smisao medija i bit novinarstva, - kazala je ona, Simbioza političkih interesa i vlasnika medija kojima je prioritet zarada ili ostvarivanje vlastitih interesa utjecajem na javno mnijenje, višestruko je i dugoročno opasna. Takvim medijima ne trebaju školovani, educirani, pametni novinari koji misle svojom glavom, kojima su imperativ temeljni postulati novinarstva. Naprotiv upravo takvi su nepoželjni pa bi bilo poželjno otvoriti pitanje opstanka novinarstva kao profesije.
DRAMATIČNA SMJENA GENERACIJA
Miodrag Šajatović, urednik i suvlasnik časopisa "Lider" pitanje odnosa portala i tiskanih novina, odnosno pitanje opstanka klasičnih novina opisao je parafrazom jedne stare političke uzrečice. - Tiskane novine, kazao je on, danas žive i rade kao će trajati još stoljećima, a pripremaju se za prelazak na digitalne platforme kao da će to morati učiniti sutra ujutro.
-Novim tehnologijama i medijima, ukazao je fotoreporter Nikola Šolić, brže od novinara prilagodili su se vlasnici medija. Oni su odmah uočili njihove prednosti posebno kada je riječ o smanjenju troškova, pa su se odmah, čim su se pojavile počeli rješavati starih tehnologija, ali s njima i ljudi sa starim znanjima i vještinama. Došlo je do dramatične smjene generacija ne samo u Hrvatskoj. Dogodilo se to u cijelom svijetu. Tektonska kretanja u svijetu medija još uvijek traju, a napredak tehnologije je tako dinamičan da nove stvari i nove mogućnosti stižu prije nego što se uspiju savladati prethodne.
U tim okolnostima, moguće je izlučiti iz rasprave na Okruglom stolu daruvarskom Fra Ma Fu festivalu, gotovo da je izvjesniji opstanak tiskanih novina makar kao relikata klasičnog kvalitetnog i meritornog novinarstva, nego portala koji bi mogli postati žrtvama potpunog podređivanja diktatima novih tehnologija.
