Na koji način umjetna inteligencija prodire u sve pore našeg života pa i u novinarstvo? Zašto je važno znati kako se u korak s razvojem novih tehnologija mijenja naš način komuniciranja? S kakvim etičkim pitanjima se susrećemo upotrebljavajući umjetnu inteligenciju? Trebaju li se novinari brinuti da će im umjetna inteligencija zamijeniti posao jer smanjuje troškove i osigurava veći profit vlasnicima medija? Kakvi su tekstovi koje piše umjetna inteligencija? Hoće li se takvi članci potpisivati sa U.I.? Nesumnjivo je da umjetna inteligencija može pomoći novinarima u svakodnevnom poslu prikupljanja i provjeri informacija, oblikovanju teksta i fotografija, pisanju vijesti, ali može li umjetna inteligencija napisati dobru, zanimljivu, intrigantnu i punokrvnu reportažu kada se zna da je reportaža najsloženija novinska forma, na granici literature. Neki stručnjaci vjeruju da će novinarstvo zapravo dobiti poticaj uz podršku umjetne inteligencije. Oni ističu pozitivne i kritične implikacije umjetne inteligencije za personaliziranije izvještavanje sutrašnjice. Što o tome kažu istaknuti pisci reportaža doznat ćemo na našem okruglom stolu nakon rasprave u kojem, uz modeliranje Vinca Gazdika sudjelovati Elena Lukić, novinarka i studentica Medija i odnosa s javnošću te Menadžmenta u kulturi i kreativnim industrijama, koja je nedavno obranila rad na temu zlouporaba deepfake tehnologije u Jugoistočnoj Europi, novinari Zoran Vitas (Večernji list), Drago Hedl (Telegram) i Budimir Žižović.
