Između 200 prijavljenih ekoloških poljoprivrednika iz 26 država, David Pejić ovogodišnji je pobjednik EU Organic Awards. S njim odnosno osvojenom titulom najboljeg ekološkog poljoprivrednika, i Hrvatska je postala prepoznatljiva na europskoj karti zemalja koje njeguju ekološku svijest. Kako to već biva, život piše priče, pa je tako i ovaj 32-godišnjak iz roditeljskog doma otišao u svijet, te se nakon studiranja filozofije i filmske umjetnosti u SAD-u i Velikoj Britaniji, vratio i pronašao svoj poziv u eko poljoprivredi.
David vodi Bio-zrno d.o.o. čije temelje su postavili još njegovi roditelji. Naime, Zrno eko imanje je još 1988. godine osnovala gđa Zlata Nanić, pionirka ekološke poljoprivrede. Njegovi roditelji Zlatko i Jadranka Boban Pejić započinjali su tada sa svojim aktivnostima edukacije i aktivizma na polju ekologije i zdravih stilova života. "Dugi niz godina bili su partneri, a 2010. moja obitelj preuzima Zrno koje je već tada razvijalo pekarsku djelatnost i postajalo edukativno-pokazna lokacija za ekološku poljoprivredu", kaže nam.
Tvrtka Bio-zrno d.o.o. ima četiri proizvodna pogona: primarnu poljoprivrednu proizvodnju povrća i žitarica, preradu, pekarstvo, te prvi i jedini ekološko certificirani restoran u Hrvatskoj- Zrno bio bistro.
"Ovi nam pogoni omogućuju kontrolu od početka do kraja. Od polja do stola. Evo primjera, uzgajamo soju u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, onda je prerađujemo u tofu, i na kraju taj tofu koristimo u izradi vlastitih sendviča koje poslužujemo u našem bistrou", otkriva dodajući da time imaju zatvoren proizvodni ciklus i potpunu kontrolu nad proizvodom. Koncept Zrna je, naglašava, oduvijek bio sveobuhvatan zatvoren proizvodni proces.
Na 22 ha poljoprivrednih površina proizvode 60-ak kultura od kojih se većina prerađuje. Nude oko 20 gotovih prerađevina od prirodno fermentirane zimnice, začinskih mješavina, pa do pasirane rajčice. Razvili su i 52 pekarska proizvoda, kruhove od kiselog tijesta, sendviče, te razne slastice i peciva. Sve proizvode plasiraju ekskluzivno u lancu trgovina bio&bio, te u vlastitom restoranu koji na meniju nudi oko 30 različitih jela. Sveukupno u svojoj ponudi barataju s preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda.
Prestižnu je europsku nagradu dobio ponajviše zbog najvećeg bio-intenzivnog no-dig vrta u ovom dijelu Europe. "Bio-intenzivna poljoprivreda je princip uzgoja već raširen u razvijenim državama od SAD-u i Kanade, pa do Njemačke i Francuske. Bazira se na gustom sklopu uzgoja na gredicama širine 75 cm“, pojašnjava.
David koristi princip uzgoja direktno na nanesenom sloju komposta. Njime se ne uništava zemljina kora, ne otvara se "rana" na zemljinoj površini i ne šteti prirodnom mikrobiomu tla. "Bio-intenzivni vrt je počeo 2018. godine i iskustvo je odlično. Nema strojne obrade, to znači da s uzgojem na gredicama krećemo 15 ožujka jer ne trebamo čekati da se tlo osuši, sječka na stazama upije svu vlagu, a kompost je suh i pošto krećemo rano u sezoni možemo ugurati više sukcesija. Unutar ovog sustava, mi koristimo metodu s kompostom. Ta metoda je tek nedavno i dobila ime DCM Deep Compost Mulch", objašnjava.
Staze među gredicama su prekrivene drvenom sječkom koja zadržava vlagu i u kojoj obitavaju gliste, a same gredice prekrivaju se kompostom prve klase koji se svake sezone nadopunjuje. Neproizvodne gredice prekrivaju se tkaninom jer se tako prevenira erozija, sprječava rast korova i čuva vlaga. "Na ovaj način možete uzgojiti jako puno toga na jako malim površinama i mladi u razvijenim zemljama gdje je zemlja jako skupa, kupuju male parcele i sade vlastite povrtnjake spomenutom metodom. Pa evo, mi imamo 6 redova mrkve na gredici širine 75 cm“, napominje David.
Inače je mrkvu u ekološkom uzgoju jako teško uzgojiti jer joj treba do 2 tjedna da nikne i korovi je preteknu rastom. "Čak smo pokušavali i s metodom spaljivanja gdje spaljujete uzgojnu površinu nakon sjetve, a prije klijanja. No, ustanovili smo da nam je najbolje mrkvu sijati direktno u kompost. Tada nema pritiska korova, a kompost svojom rahlošću poboljšava strukturu tla pogodnu za rast korjenastog povrća", otkriva dalje navodeći da je bio-intenzivno termin koji označava veličinu gredice, princip uzgoja, gustoću i dizajn nasada. U njemu prevladava ručni rad.
U ekološkoj bio-intenzivnoj poljoprivredi kakvu prakticiraju na Zrnu, planovi se rade daleko unaprijed. "Naš naglasak je na planiranju jer u eko uzgoju nema brzih i jednostavnih rješenja. Mi računamo na pritisak štetnika, ali uvijek imamo spreman plan B", kazuje.
Za štetnike osim što postavljaju protu-insektne mreže, provode sukcesivnu sadnju nekoliko ciklusa iste kulture, te se strogo drže plodoreda. "Evo, ove godine smo kupus sadili u 5 navrata, od kojih su prvi bili pogođeni napadom buhača, ali već 4. i 5. nasad nisu bili ugroženi", navodi primjer.
Za ostalo je najbitnije planiranje i plodored, odnosno rotacija kultura. Osim velikog bio-intenzivnog nasada, neko povrće uzgajaju i na standardni mehanizirani način, ali uvijek ekološki. Dvije velike akumulacije spasile su ovoljetnu sezonu na Zrnu, a električni pastir štiti nasade od jelena, srndaća i divljih svinja. "Koristimo petogodišnju rotaciju kultura pir, kukuruz, soja, tikve i mješoviti nasad povrća na foliji na tim mehaniziranim parcelama. Sve te parcele između imaju ili postrni usjev ili zelenu gnojidbu-tako da smo dosta fokusirani na zdravlje tla", pojašnjava.
Ukupno, Zrno zapošljava 40 ljudi, na imanju radi 30, a ostatak u zagrebačkom bistrou. Među zaposlenicima djeluju i stručnjaci u svojim profesijama kao agronomi i prehrambeni tehnolozi. David je zadužen za razvoj novih tehnologija, osmišljavanje smjera u kojem tvrtka ide dalje, digitalizaciju i edukacijske aktivnosti.
Organsko, lokalno, vegansko krilatice su Zrno proizvoda. Ovdje većinu povrća prirodno fermentiraju, te začinjaju prirodnim aromama i zaslađivačima (agavin sirup, ječmeni slad, javorov sirup i sl). Tu su blagi i ljuti ajvar, ukiseljena cikla s hrenom, fermentirane čičoke, ukiseljeni mini klipići kukuruza, pasirana San Marzano rajčica. Zrneta je svježa začinska mješavina korjenastog povrća od mrkve, pastrnjaka, peršina, celera češnjaka luka i kurkume. David naglašava da je fermentirano kiselo zelje ipak njihov favorit.
Od naših pekarskih proizvoda ciabatta, kayu, piraž, tahini sa sezamom, svi su rađeni od kiselog tijesta bez aditiva i konzervansa. Naše kiselo tijesto je sad već staro 15 godina. Posebnost je prvi i jedini ekološki bezglutenski kruh od kiselog tijesta jer na tržištu bezglutenski kruhovi često imaju jaja i različite aditive. Imamo i scone peciva, slatku varijantu s grožđicama, ili slanu s dimljenim tofuom i orasima“, nabraja. U pripremi imaju i savijaču od batata, ali ona još nije izbačena na tržište.
Dodatno, iz hobija za restoran uzgajaju shitake. "Shitake gljive su poznati sastojak makrobiotičke prehrane koja je bliska našem svjetonazoru, imaju određene funkcionalne kvalitete i blagodati za organizam. Kako imamo dio šume, nasadili smo micelij gljiva u hrastove oblice. Urod plasiramo u našim jelima u ekološkom bistrou", priča nam najbolji ekološki poljoprivrednik Europe.
Tvrtka Bio-zrno njeguje tradiciju, ali istovremeno razvijajući nove pristupe i tehnologije u proizvodnji hrane. Svjesni su da se moraju razvijati brže od okoline. Planovi su izgradnja novih proizvodnih objekata na imanju, ugradnja dodatnih solarnih panela, kontinuirani razvoj novih proizvoda. Ove godine automatizirali su navodnjavanje novim programatorima, a sljedeće postavljaju novi plastenik.
Poseban francuski traktor Terrateck Culti'track, pomalo sličan vozilu za na Mjesec, izvrsno im služi. "Nabavili smo ga preko malih HAMAG zajmova. On omogućuje operateru da vidi što radi jer ima trbušno kopčanje raznih priključaka poput hidrauličnih četki koje koristimo za čišćenje korova uz foliju na standardnom ekološkom nasadu", nastavlja David.
Sustav bio-intenzivnog vrta je trend, i u svijetu je razvijeno jako puno specifičnih rješenja i alata. Na Zrnu su sami izradili kolica koja su širine da taman prođu kroz gredice. Tu su i aluminijske grablje širine točno 75 cm koje poravnavaju kompost na gredici, te ručna štrigla iste širine koja služi kao češalj za kultivaciju. Koriste i posebnu rezalicu za rikolu s bušilicom kao pogonskim sredstvom, te korejsku Jang sijačicu koja je kompleksna kao i one koje vuče traktor, a široka je kao pola gredice i u dva prolaza moguće je njome posijati 10 redova rikole. I u praonici povrća uveli su inovativna rješenja za pranje salate i lisnatog povrća.
Do 2030. godine Europa planira imati 25 posto poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem. Zagrebačka županija pak, zacrtala je još ambiciozniji plan da će do istog perioda imati 100 posto površina pod ekološkom poljoprivredom. Tvrtka Bio-zrno predvodnik je ekoloških trendova u našem kutku svijeta.
"Zrno kroz svoje proizvodne aktivnosti se uvijek trudilo biti simbol i model dobrih proizvodnih praksi i fokalna točka ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj", zaključuje mladi i uspješni poljoprivrednik. Kao pokazni nasad surađivali su sa svim relevantnim institucijama, fakultetima, školama, savjetodavnom službom, i drugima.
Kod njih se stvarno sve i svašta može vidjeti, samo jednu stvar ne-kemijski zagađenu hranu!
***
Vesna Mijat s agrarnim novinarstvom se susrela radeći preko student servisa kao novinar u ugašenoj HRT-ovoj emisiji Poljoprivredni savjetnik. Nakon povratka iz Velike Britanije, prije 15-ak godina počela je kao autor pisati za Gospodarski list i Agroklub. Uz te angažmane, pisala je za ugašen Styrijin časopis Moja zemlja, te surađivala kao novinar na ugašenim emisijama Dodir prirode i Korijen života čiji je bila jedini autor. Zaljubljenica je u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.
