Knjiga

Pismestrovićeve „Lukine žene“ otvorene za tumačenja uloge žene u društvu

Roman „Lukine žene“ najkraće je opisati kao „berkovićevski“ i „grlićevski“, građanski roman, a Petar Pismestrović je pravi renesansni umjetnik, koji s velikom vještinom i crta i piše – rekao je Veljko Krulčić na predstavljanju romana „:Lukine žene“ na Fra Ma Fu festivalu u Daruvaru.

Fra Ma Fu-ov književni gost: Stjepo Martinović – književnik, novinar, skladatelj, performer...

Na promociji je u publici bio značajan broj nekadašnjih novinara dnevnog lista Vjesnik, koji je nakon 72 godine izlaženja ugašen u travnju 2012. godine.

Marina Mađarević: Ranjene jedinke i njihovi oblaci

Iako se moderno društvo svim snagama trudi ispatetizirati ljubav, računica je zapravo jednostavna: kad Ja susretne Ti dogodi se čudesno Mi, dovoljno čudesno da se čak i u najtišim i najbanalnijim trenutcima pronalazi ljubav – ljubav u kuhanju, ljubav u učenju, ljubav u hodanju, ljubav u življenju, ljubav u brojenju oblaka…

Kornelija broji oblake

Roman o neugasivom životnom erosu i sjaju Mediterana, raskošan koktel žanrova u kojem autor žonglira ljubavnom okosnicom, kriminalističkim obratima i psihološkim portretiranjem likova.

Recenzija romana Vrijeme seksa u doba nevinosti Drage Hedla: Autoažuriranje života

Promišljanje o onome što je bilo ili što je moglo biti u nas, slabe ljude koje (riječima japanskoga književnika s američkom adresom Harukija Murakamija) „sjećanja griju iznutra, ali nas i jako bole“, najčešće unosi nemir. U slučaju snažnijih karaktera ponekad se ta sklonost promišljanju o prošlosti, nostalgija i traganje za odgovorima pretvore u umjetnost.

Vrijeme seksa u doba nevinosti

Roman Vrijeme seksa u doba nevinosti objavljen je u izdanju Naklade Ljevak u proljeće 2018. godine. Nastavak je to romana Donjodravska obala iz 2013. godine u kojem Drago Hedl pripovijeda o dječaštvu i odrastanju u Osijeku pedesetih godina prošlog stoljeća.

Poetsko-glumački performans Roberta Roklicera

Nadimak „hrvatski Bukowski“ nije baš precizan, jer ja pišem ono što osjećam, bez obzira na uzore, iako moram priznati da mi je Charles Bukowski jedno vrijeme bio najdraži pisac – razjasnio je Robert Roklicer na početku književne večeri u virovitičkom kafiću Pub, koji je bio premalen da primi sve koje je zanimao osebujni književnik, scenarist, glumac i nekadašnji novinar.

Razgovori sa Smojom - spomenik jednom vremenu i novinarstvu kakvog više nema

Knjiga je to intervjua koje je autor Boris Dežulović vodio s proslavljenim novinarom u ljeto 1995.U 14 nastavaka objavljeni su u Feral Tribuneu iste godine, nekoliko mjeseci prije Smojine smrti. Iako ga većina pamti po scenarijima za Malo i Velo misto, Miljenko Smoje je bio bard dalmatinske, hrvatske i regionalne reportaže pa je sasvim logično da na Festivalu reportaže i reportera govorimo o njemu. Intervjui su rađeni pred njegovu smrt kao neka vrsta velikog testamentalnog, ispovjednog razgovara u kojemu je Smoje oporučno ostavio svoj život čitateljima.