Knjiga

Kad je život bio novi val

Taj trud i napor čini ovu knjigu cjelovitim pokušajem rekonstrukcije ne samo jednih novina već i vremena u kojemu smo živjeli te će ova knjiga Edija Jurkovića biti nezaobilazna i referencijalna odrednica svakome onome tko će se u budućnosti uhvatiti nezavidnog posla pisanja povijesti jednog grada kao što je Rijeka s kraja prošlog stoljeća.

Fiumanski je toliko uspješan da su mi se već javile neke veće izdavačke kuće

Htio sam prikazati kako funkcionira web novinarstvo koje sam vidio iz prve ruke. Nije normalno da od 8 ujutro do 5 popodne moramo napisati 8 članaka. Mladi novinari misle da je.

Od psovke do traktata

Nakon što je u perivoju Guvernerove palače na festivalu Vrisak u Rijeci primio VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, Žarko Jovanovski se uputio se u Daruvar na Fra Mu gdje je u atriju dvorca grofa Jankovića predstavio svoj prvi roman „Pizzeria Europa“.

Denis Derk o knjizi Tajkunova kći: Glembajevi 21. stoljeća narasli na valu “domoljubne” privatizacije koja je uništila hrvatsko društvo

Nakladnik Beletra naslovnu je stranicu opremio i rečenicom “U ljubavi, ratu i ortačkom kapitalizmu sve je moguće”. Je li tim djelom jasnog i intrigantnog naslova hrvatska literarna scena dobila još jedan roman s ključem? I tko je, uostalom, ta tajkunova kći, u romanu opisana kao kći najbogatijeg balkanskog kapitalista čije je poslovno carstvo krahiralo nakon što je u Rusiji uzeo nepovoljan kredit s preskupim kamatama? I jesmo li tim štivom dobili neutralnu, blago erotiziranu fikciju ili publicističku knjigu novinarke itekako upućene u hrvatska gospodarska zbivanja tek usput umotanu u celofan tipičnog ljubavnog romana?

Denis Derk u Večernjem listu: Rijetko duhovit roman koji navješta neko novo vrijeme u Europi umornoj od vlastite povijesti

Pizzeria Europa je prepuna bravuroznih rečenica, lucidnih, ali nimalo pretencioznih povijesnih zaključaka, britkih alanfordovskih dijaloga, jedne dinamike života koji se ni pod koju cijenu ne želi ukalupiti u civilizacijske tekovine u koje ionako ne vjeruje.

Davor Špišić u Telegramu: S knjigom Vida Barića zabavljat ćete se ludo, ali s kamenjem u duši

Barićev vispreni akrobatski humor, ritmički pravedno raspodijeljen na intelektualnu gipkost i trivijalnost do ruba opakog trača, ispaljuje se u neprestanoj rafalnoj paljbi. I zavidnom vještinom, taj mehanizam nikada ne zakaže. Za potrebe svoje dinamične lansirne proze izmaštao antijunaka, tabloidnog pregaoca zaposlenog u ožućenom portalu, u vječnom sukobu s nezajažljivim urednikom, gladnom kliktavih lajkavaca.

Fra Ma Fu-ov književni gost: Stjepo Martinović – književnik, novinar, skladatelj, performer...

Na promociji je u publici bio značajan broj nekadašnjih novinara dnevnog lista Vjesnik, koji je nakon 72 godine izlaženja ugašen u travnju 2012. godine.

Marina Mađarević: Ranjene jedinke i njihovi oblaci

Iako se moderno društvo svim snagama trudi ispatetizirati ljubav, računica je zapravo jednostavna: kad Ja susretne Ti dogodi se čudesno Mi, dovoljno čudesno da se čak i u najtišim i najbanalnijim trenutcima pronalazi ljubav – ljubav u kuhanju, ljubav u učenju, ljubav u hodanju, ljubav u življenju, ljubav u brojenju oblaka…

Kornelija broji oblake

Roman o neugasivom životnom erosu i sjaju Mediterana, raskošan koktel žanrova u kojem autor žonglira ljubavnom okosnicom, kriminalističkim obratima i psihološkim portretiranjem likova.

Recenzija romana Vrijeme seksa u doba nevinosti Drage Hedla: Autoažuriranje života

Promišljanje o onome što je bilo ili što je moglo biti u nas, slabe ljude koje (riječima japanskoga književnika s američkom adresom Harukija Murakamija) „sjećanja griju iznutra, ali nas i jako bole“, najčešće unosi nemir. U slučaju snažnijih karaktera ponekad se ta sklonost promišljanju o prošlosti, nostalgija i traganje za odgovorima pretvore u umjetnost.

Vrijeme seksa u doba nevinosti

Roman Vrijeme seksa u doba nevinosti objavljen je u izdanju Naklade Ljevak u proljeće 2018. godine. Nastavak je to romana Donjodravska obala iz 2013. godine u kojem Drago Hedl pripovijeda o dječaštvu i odrastanju u Osijeku pedesetih godina prošlog stoljeća.

Poetsko-glumački performans Roberta Roklicera

Nadimak „hrvatski Bukowski“ nije baš precizan, jer ja pišem ono što osjećam, bez obzira na uzore, iako moram priznati da mi je Charles Bukowski jedno vrijeme bio najdraži pisac – razjasnio je Robert Roklicer na početku književne večeri u virovitičkom kafiću Pub, koji je bio premalen da primi sve koje je zanimao osebujni književnik, scenarist, glumac i nekadašnji novinar.