U lijepim svojim pjesmama, punima sjete i žudnje za srećom, uzdiže Fra-Ma-Fu ljubav iznad svega na svijetu, ali ga boli, što za one, koji doista ljube, taj veliki ushit duše tako često postaje tek obmana, neostvareni san i iluzija. Zato on i umije tako iskreno suosjećati s onima, koji su ostali razočarani i čija se sreća nije mo­gla ostvariti. Onima, koji su tome krivi, on to s gorčinom predbacuje i ne žali ih, ako kasnije radi toga trpe. (Redakcija "Kulise").

Bartolovo se u Đurđevcu bilježi već u 19. stoljeću, kada su vinogradari na taj dan imali svoje prve poglede na vinograd i trsove nakon ljetnih radova. Vjerovalo se da sv. Bartol zatvara ljeto i označava prekretnicu u vinogradu: od tada grožđe počinje brže šarati, a vinograd treba posebno čuvati od ptica i štetnika.

Grad Đurđevac više puta bio svrstavan među najuspješnije gradove u Hrvatskoj. Među 10 najboljih svrstan je po nekoliko ključnih područja: po ulaganju u poduzetništvo i obrtništvo, rastu broja poduzetnika i obrtnika, razvoju poslovnih zona, potporama poljoprivrednicima te po povlačenju i korištenju EU sredstava.

Tamara je otišla na Lmapedusu iako je vrlo dobro znala da će se vratiti drugačija: možda hladne glave da bi mogla pisati, ali trajno oštećenog srca. To jasno izvire iz njezina dva teksta „Zločeste cure Ursula i Giorgia“ i Spasilačke ptice iznad Mediterana“ u kojim pokazuje što (neki) otočani misle o životnim uvjetima i budućnosti migranata.

Naš kolega i prijatelj, službeni festivalski fotograf, inače vlasnik i urednik portala Zvono iz Bjelovara, Štefan Brajković, iz svog se grada do Đurđevca dovezao biciklom. I na sve ostale đurđevačke destinacije je biciklirao, baš poput Franje Martina Fuisa. Ovo je njegova reportaža, prenosimo je iz Zvona.

U nedjelju, 20.listopada održao se treći i posljednji dan FraMaFu festivala u Đurđevcu. Program je započeo u 9 sati novinarskom radionicom s Božicom Brkan primarno namijenjenu studentima, ali i svima zainteresiranima. Na radionici se razgovaralo o karijernom putu novinarke Brkan, ali i o savjetima u novinarstvu koja život znače.

U subotu, 19. listopada, drugi dan 10. Fra Ma Fu festivala u Đurđevcu ponudio je niz uzbudljivih i poticajnih rasprava o budućnosti novinarstva, osobito u kontekstu razvoja umjetne inteligencije. Posjetitelji su tijekom dana sudjelovali u raznolikom programu koji je obuhvatio edukativne radionice, kulturne događaje i inspirativne razgovore na temu medijskih izazova.

Prije same dodjele nagrada, posjetitelji su imali priliku poslušati pjesnikinju Božicu Jelušić, koja je svoje poetsko djelo posvetila upravo Franji Martinu Fuisu. Cijelom pjesmom, a posebno citatom iz njezine pjesme „zakrilnih slabih, tužnima brat“, predstavila je Fuisa upravo onakvim kakav je zaista bio i potvrdila zašto je uopće važno postojanje ovakvog festivala koji nosi njegovo ime. U tim mislima došao je i red na proglašenje pobjednika.

Trebaju li se novinari brinuti da će im umjetna inteligencija zamijeniti posao jer smanjuje troškove i osigurava veći profit vlasnicima medija? Kakvi su tekstovi koje piše umjetna inteligencija? Hoće li se takvi članci potpisivati sa U.I.? Nesumnjivo je da umjetna inteligencija može pomoći novinarima u svakodnevnom poslu prikupljanja i provjeri informacija, oblikovanju teksta i fotografija, pisanju vijesti, ali može li umjetna inteligencija napisati dobru, zanimljivu, intrigantnu i punokrvnu reportažu kada se zna da je reportaža najsloženija novinska forma, na granici literature.

Stvaranje Milenijske fotografije je proces sličan stvaranju filma. Korak po korak, najprije ideja pa sinopsis, scenarij, crtanje, priprema za snimanje te organizacija scene. Snimanje okuplja ljude oko događaja i tema baš kao što je Fuis okupljao ljude na svojim predavnjima. Poveznica sa Fuisom je očita pa je Strikoman sudionik festivala od njegovog prvog izdanja. Snimio ih je u Virovitici, Kapela Dvoru, Fažani i Daruvaru. Ovo će biti treće druženju u Đurđevcu. Prvi put je snimao gradski grb kada se okupilo 1200 djece, a drugi put tema je bila Moja generacija.

Odabrane fotografije strašnog požara reciklažne plastike koji je izbio prije točno godinu dana, 4. listopada 2023. godine, u pogonu tvrtke „Drava international“ u južnom predgrađu Osijeka, dvojice osječkih fotografa i ujedno fotoreportera osječkog dnevnog lista Glasa Slavonije, zorno nam svjedoče o razmjerima nesvakidašnje tragedije. Obojica autora ovu su nemilu situaciju ovjekovječili iz različitih uglova i dočarali nam jačinu plamena, silinu dima, aktivnosti vatrogasaca te drugih aktera angažiranih vezano uz ovu ekološku i ekonomsku katastrofu.

Autor fotografija Zoran Jaćimović istaknuti osječki fotoreporter koji je već sa 14 godina postao članom Fotokluba Osijek i do 1990. godine izlagao na više od 100 skupnih izložbi fotografija. Radovi su mu objavljivani u svim važnijim medijima u ex-Jugoslaviji. Dobitnik je Zlatne kamere, nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najboljeg fotoreportera 1991./1992. godine. Ratne fotografije izlagao je u Češkoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj. uređivao je rock časopis Heroina Nova, a od 2005. do 2010. godine obnašao je dužnost glavnog urednika dnevnih novina Glas Slavonije.