Fra Ma Fu

Obrazloženje žirija uz nagradu Tamari Opačić

  Nagrađene reportaže         31.10.2024.
Obrazloženje žirija uz nagradu Tamari Opačić

Na  svečanosti otvaranja 10. Fra Ma Fu festivala, 18. listopada dodijeljene su nagrade za najbolje reportaže u 2023. godini. Uručene su Tamari Opačić (Novosti), Romeu Ibriševiću (Meridijani), Josipu Bohutinskom (Večernji list), Nikolini Cetinić (Nova TV) i Maji Medaković (Nova TV).  Žiri je u kategoriji tisak i portali radio u sastavu Miomir Štrbac, Daniel Pavlić i Damir Tolj kao prošlogodišnji laureati te Vera Kovačić i Olga Vujović. U kategoriji televizija i video radove su ocjenjivali Hrvoje Zovko, Ivan Žada i Goran Gazdek.

***

Nagrada za najbolju reportažu u kategoriji “U fokusu“ pripala je novinarki Tamari Opačić iz tjednika Novosti za dvije reportaže Novosti na talijanskom otoku Lampedusi, migrantskim vratima Europe, koj s lica mjesta razotkrivaju svu dvoličnost politike EU-a prema migrantima. Javno proklamirani visoki demokratski standardi, što se često guraju pod nos drugim zemljama, na toj prvoj stanici migrantskih ruta potpuno se ignoriranju ili otvoreno krše.

Tamara Opačić nizom činjenica, osobnih uvida, te kroz razgovore s ljudima iz humanitarnih organizacija jasno oslikava tu skrivenu stvarnost, upozoravajući da se upravo zabija zadnji čavao u lijes i elementarne ljudskosti. Njezino postojanje brane, spašavajući migrante od smrti u valovima i teških progona, još jedino civilne humanitarne udruge, dok službene vlasti Italije i Malte, uz tihi amen europskih, na sve načine opstruiraju njihov rad želeći ga dokinuti. Time bi se ugasio i taj posljednji ljudski pogled na ljudsku nevolju. Koju će more, daleko od osjetljivih očiju europske javnosti, najuspješnije eliminirati i prekriti tišinom.

Tamari Opačić nagradu je uručio prvi dobitnik Fra Ma Fua Vladimir Jurišić /foto Sandro Lendler)

Primajući nagradu Tamara je izjavila da je rad na tim reportažama iziskivao za nju dosad neviđenu psihofizičku pripremu. "Danas je taj tekst možda aktualniji nego ikad zbog činjenice da je Italija otvorila detencijske centre u Albaniji, a sličan scenarij, tokom iduće godine očejuje i Hrvatsku. Ti detencijski centri imaju karakteristike koncentracijskih logora, a najmanje solidarnosti", kazala je Opačić.

Službeno obrazloženje žirija:

Zađete li u bilo  koji dio Italije, moći ćete se uvjeriti da se radi o prekrasnoj zemlji koju rese uzbudljivi krajolici, bajkoviti mali i veličanstveni veliki gradovi, vrhunska umjetnička djela od davnine do danas, ukusna hrana i nenadmašna espresso kava. Ni ljudima nema zamjerke: simpatični su, vole razgovarati, spremni pomoći. Osim ako nije drugačije. A drugačije obično dolazi s političkih visina i kobno je, dapače smrtonosno o čemu mogu svjedočiti ljude iz obližnje Afrike kada se, bježeći od bijede i smrti, pokušaju iskrcati na otok Lampedusa. Jer iako se u imenu otoka nazire oznaka za svjetiljku, mnogima ovdje počinje najcrnji mrak - puno crnji od njihove boje kože.

Novinarka Tamara Opačić otišla je na Lmapedusu iako je vrlo dobro znala da će se vratiti drugačija : možda hladne  glave da bi mogla pisati, ali trajno oštećenog srca. A to jasno izvire iz njezina dva teksta u kojima pod nazivom „Novosti na talijan- skom otoku Lampedusi, migrantskim vratima Europe“ za novine „Novosti“ ispisuje svoja iskustva na i iznad otoka. Prvi tekst je naslovljen „Zločeste cure Ursula i Giorgia“ i pokazuje što (neki) otočani misle o životnim uvjetima i budućnosti migranata, a Opačić kroz citate, opise, imena (nije zaboravila hrabru kapetanicu Carolu Rackete) i podatke prikazuje usporedne stvarnosti: život domicilnog stanovništva, turiste i migrante.

Drugi tekst „Spasilačke ptice iznad Mediterana“ odvodi autoricu u visine kako bi s profesionalnim timom tragala za onima koji su možda zaglavili na moru, pa iako se pri toj „ekspediciji“ nije zbilo ništa fatalno, ona o svemu piše s jednakom strašću i dubokom simpatijom za spasioce, spašene i izgubljene.

Usprkos svemu, Italija je krasna zemlja čak i kada u njoj žive zločesti ljudi.

Ovogodišnji dobitnica nagrada (nedostaje Josip Bohutinski), direktor Festivala Goran Gazdek i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko
Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića.