Autor: Vjeko Madunić
Medij: HRT Glas Hrvatske
Kategorija: Lijepom našom
Koliko i što čovjeku treba da bude sretan? Reći ću vam da se rodi na otoku koji pluta gotovo na sredini Jadrana ili da se doseli ondje. Da obrađuje pol duluma najkvalitetnije crvenice (krumpir, blitva, kapula, biži...), posadi trsove rukatca, kuča i plavine, brine o nekoliko desetaka stabala maslina, pokoja voćka i desetak kokoši koje mu daju jaja. Nadgradnja su koze, koje smo sretali vozeći se do vrha heliodroma na Humu ili Homu. Da, vjerujte mi Arkadija i danas stanuje ondje a od početka devedesetih došli su i prvi strani turisti i što bi se reklo donijeli dodatnu vrijednost u život na otoku. Po posljednjem popisu bilo je 750 stalnih stanovnika po podacima načelnice Anite Lešić Jančić a brojke župnika Tončija Ante Prizmića govore o 650 duša. Bilo kako bilo ja bih ih dodao još toliko ravnopravno raspoređenih na Lastovo i Uble i to bi bio optimalan broj.Tada bi čak i osnovna škola imala više od stotinu učenika...Ako je Korčula crni otok zbog svoje crnice (česmina, šmrika i crni bor), Lastovo je zeleno ispresjecano crvenim sa 46 plodnih polja. Brojka 46 je amblematična jer je po svim dijelovima otoka toliko crkava i kapelica a u arhipelagu se nalaze ukupno 46 otoka i otočića! Zaista raritetno.
Povijest Lastova po sada dostupnim nalazima seže 5000 godina unatrag (nalazi u Rača špilji) a onda redom prvi poznati stanovnici Iliri, potom u 3.st. prije Krista Grci koji otok nazivaju Ladesta. Slijede Rimljani (veliko nalazište u Ublima), Bizant te na kraju Hrvati sa područja Neretve u 10.stoljeću.Značajan je utjecaj Dubrovačke republike već od 13.stoljeća kada Lastovo postaje dio Republike a 1310. dobija i svoj statut koji ima sve osobine zakona. Dokument iz 1280. u dubrovačkom arhivu potvrđuje da su Lastovčani bili vrhunski sokolari u doba kad je ta vještina bila izuzetno cijenjena i sa njome se moglo dobro zaraditi. Današnji položaj mjesta Lastovo je posljedica naredbe mletačkog dužda Petra Orseola drugog iz 998.godine kada je naredio stanovništvu otoka da se sa mora premjeste u brda kao dio borbe protiv gusarenja na cijelom Jadranu.Iako je gotovo 500 godina Lastovo, sa prekidima, bilo pod vlašću Dubrovačke republike to za zajednicu na otoku nisu bila loša vremena, dapače živjeli su slobodno baveći se poljoprivredom i ribarstvom a sami su ulagali u školovanje i podržavali svećenički red.
Toliko o povijesti ovog slobodarskog otoka i vraćam se na razgovore i razgledanje otočkih zanimljivosti koje mi je svojom ljubaznošću omogućio Željko Kurta direktor hotela Solitudo. Prvo mjesto koje smo posjetili bio je Hum sa 417 metara najviša točka otoka na kojem se nalazi heliodrom koji omogućava hitne intervencije i pomoć stanovništvu. Odavde se za lijepa vremena vidi obala Italije i puno važnih mjesta na otoku: Lastovo, Skrivena luka, svjetionik Struga i više polja...Tu sam vidio veliko stado koza koje slobodno pasu po cijelom području. Pola sata poslije vozeći se dovoljno širokom i dobro održavanom cestom stigosmo u mjesto Lastovo. Vrlo slikovito spuštaju se kuće sa praktički vrha brda u udolinu okrenute cijeloga dana suncu.
Tu se odmah nastavlja plodno polje a put dalje vodi u Skrivenu luku. Lastovo ima osnovne službe potrebne stanovništvu: ambulantu, poštu, dućan, više ugostiteljskih objekata a cijelu godinu rade kafići u glavnoj ulici Pjevor. Cilj nam je bio posjetiti Knežev dvor (Palac) koji je kroz stoljeća mijenjan i nadograđivan a u današnjem obliku postoji od 19.stoljeća vrlo dobro sačuvan i upravo ovih dana dolazi komisija Hrvatskog ministarstva kulture koja će popisati mnoštvo vrijednih predmeta, namještaja i opreme koji su tijekom povijesti dobro očuvani. Zaista impresivno izgleda ta palača/dvor koju sam pod stručnim vodstvom direktorice TZ-a Diane Magdić imao priliku detaljno vidjeti.
Građena i opremana za luksuzno stanovanje sa više velikih prostorija u prizemlju i na katu danas bi zasigurno u nekoj kategorizaciji dobila oznaku de luxe...Kada se kroz više godina završi uređenje ova zgrada će biti najatraktivniji svjetovni turistički objekat u upoznavanju otoka. Završno bih istaknuo i odlično očuvanu cisternu za vodu u sklopu dvora. U neposrednoj blizini je velika crkva sv.Kuzme i Damjana iz 1473., bio je tu i stariji sakralni objekt i prije, na glavnom trgu naselja koju vole iz dragosti nazivati katedralom jer ima čak pet ulaza i isto toliko oltara. To je crkva u kojoj ima cijeli niz umjetnina, najviše iz Baroka, ali i ranijeg i kasnijeg razdoblja. Svakako treba razgledati.Dvadesetak metara dalje je crkva Sv.Marija na Grži sagrađena 1442. U crkvi se nalazi vrijedni drveni oltarni triptih na kojemu su prikazani Bogorodica, sv. Kuzma i Damjan, sv. Ivan evanđelist i Marija Magdalena. Ovdje se slavi blagdan Imena Marijina 12.rujna.
Bio sam i kod načelnice koja mi je nabrojila nekoliko aktualnih planova u obnovi ili rekonstrukciji koji bi dali više sadržaja toj maloj zajednici. Rekonstrukcija luke Ubli trebala bi uskoro početi, bit će sagrađen novi vez od 130 metara. Stari vojni hotel u Ublima trebao bi biti Dom za starije osobe kao područna jedinica već postojećeg Doma u Vela Luci. Palac obitelji Fantela će nakon svih predviđenih radova postati muzej i prvo mjesto u razgledanju turista. Zgrada na PRIJEVORU bi postala, europskim novcem, mjesto ukupne kulturne baštine ovoga otoka, spominjem samo na daleko poznati Lastovski poklad u zimskim mjesecima i primjerice Lastovski statut iz 1310. godine. U školi je trenutno 45 učenika a u vrtiću 36-estero djece.
Posljednjih godina taj trend raste... Ono što ovdje žele je miran oblik turizma obilazak sakralnih objekata i prirode, nautički turizam, ronjenje...Kao što bi rekao moj prvi sugovornik Željko Kurta koncepcija - Etičkog turizama. A to znači: poštivanje prirodnih vrijednosti, valorizacija kulturnih vrijednosti, tretiranje gosta kao individualne osobe te jedinstvo hotela i lokalne zajednice. Cilj je da cijeli otok, a ne samo pojedini dijelovi, bude destinacija takvog turizma.
Otok Lastovo je bogat agrumima, drugim voćem, grožđem i krajnjim proizvodom vinom. Bio je to poticaj našoj po hrvatski Danijeli, Daniela Bohata aka Diani DiCascata da organizira 1.Sajam vina, okusa i mirisa Dalmacije na Lastovu. Diana već osmu godinu živi u Hrvatskoj dobro je upoznala vina sa juga Hrvatske, posebno Pelješac, ali i vina iz obližnje Hercegovine i Vrgorca. Predvidjela je da uz vino i otočke proizvode bude održan Tango vikend plesnog majstora koji je učio od argentinskih majstora Miloša Miloradovića. Cijelu priču sa plesom je započela prošle godine vrijedna i skromna učiteljica engleskog u o.š "Braća Glumac"sa Lastova Dajana Smoljo.
Sve se odigravalo na terasi i dvorani hotela Solitudo u Pasaduru.Svoje nadaleko poznate OPG proizvode izložila je Darinka Krnčević iz Lastova. Bili su to: sapun od ulja divlje masline, ulje divlje masline (mastrinika), nekoliko vrsta likera limun, naranča, mirta zatim džemovi od limuna, naranče, vinogradarske smokve, opuncija indijanska smokva. Moglo se probati rakije od travarice, rogača i ruže. Jasno i ukiseljeni petrovac i kapari te cijeli niz kozmetičkih proizvoda -hidrolata. Svaka čast Darinki koju sam imao priliku upoznati negdje na kontinentu prije više od desetljeća. Probali smo i vina vinarije Franić od Vrgorca koja ih prodaje pod etiketom Krystal (posebno su dobri trnjak i rose od iste sorte), vinarija Šarić je najpoznatija na otoku sa preko 10000 litara godišnje proizvodnje.
Bili su ondje Plavac mali, merlot, rukatac, opolo...Mladi potomci obitelji Šarić krenuli su sa novim nasadima 1992. tako da je to danas značajna vinarija u širem krugu dalmatinskoga juga. Imaju dobra vina i želim im uspjeh na širem tržištu. Na kraju, ali ne kao posljednja po kvaliteti dapače, probali smo vina Arsena Rončevića iz seoskog domaćinstva "Pod pinjule". Sjajan pjenušac kojeg je maštoviti vinar nazvao vino od...(muški spolni organ) je sjajno. Tvorac ove božanstvene tekućine je na etiketi pojasnio svoj bunt protiv ustaljenih normi ocjenjivanja i UKALUPLJIVANJA vina. Kušao sam Teutu biancu (Teuta*s Crown) i Teutu neru za koje je naljepnice nacrtala i napravila DiCascata. Važno je naglasiti da ova Teutina vina mogu dobiti, nisu u prodaji, kao zahvalnicu ljudi koji podržavaju zaklade DiCascata. Odlična organska vina pa makar to ne pisalo na naljepnici, traže čašu više. Sajam je tek krenuo i sigurno dogodine može okupiti više izlagača i posjetitelja...Danijela Bohata je praktički sama organizirala ove godine i ono što se vidi je potreba da bude angažiran veći broj ljudi prvenstveno u najavi i promociji. U svakom slučaju hvale vrijedan trud.
Ovdje završavam prvi prilog o Lastovu a u drugom, za koji dan, možete saznati o Nacionalnom parku Lastovo,svjetioniku Struga, uvalama Mihajla, Lučica i Zaklopatica, OPG-u Simić...
Lastovo-more, hrana, turizam (2)
4.5.2023.
https://glashrvatske.hrt.hr/hr/krajevi/lastovo-more-hrana-turizam-2--10750326
Za drugi dio reportaže o Lastovu ostalo je nekoliko tema, počinjem s lijepim i bogatim poljima otoka. Vozeći se iz Ubla prolazi se Vinopoljem s jedne i druge strane, koje imenom odaje šta se tu uzgajalo od davnina. Trsovi su i na drugim poljima, jasno nekada ih je bilo puno više, čak toliko da su imali veliku Zadružnu punionicu koja danas nažalost ne radi. Kroz Barje i Zace nisam u tako kratkom vremenu uspio proći ali na putu do OPG-a Podanje vozili smo se kroz Lokavje, Prgovo gornje i donje, s strane ostavljali Pržinu i Ždrijelo i stigosmo na dio Prgova Podanje. Na ulazu smo sreli mladog i vrijednog Antu Simića koji je u kamenu dovršavao ulaz do svog posjeda. Ondje su u kužini Stefica i Nikica, njegovi majka i otac, dovršavali priloge i predjela za našu peteročlanu ekipu. Simići imaju ovce, koze, kokoši i oko 200 stabala maslina. Rade svoje rakije i likere, bijelo vino(odlično) od rukatca i kuča i crno miješane sorte plavca malog i plavine.
Prostor je dovoljno velik da primi grupu oko 50 gostiju a vjerujte mi našlo bi se još mjesta uokolo ako bi trebalo. Kušali smo na početku sir u kombinaciji dva mlijeka životinja sa posjeda a onda nam je gazda Nikica pokazao što je to peka sa sipama i lignjama u kojoj je raritet ne meso već krumpir s vlastitog polja. Toliko o porcijama. Nismo se bunili. Rekli su nam da je ovdje veselo (klape i druga muzika...) ne samo u ljetnoj sezoni veći i u velikom dijelu godine kada domaći rado svrate i pogoste se u konobi koja postoji od 2007. i već je prikupila više nagrada iz gastronomije i turizma. Diče se važnom oznakom Hrvatske kvalitete i srebrnom medaljom za kvalitetu u Agroturizmu između ostaloga.
Polja su tu oduvijek bila važna jasno zbog prehrane ali u današnje doba dostupnosti verdura može biti dostavljena na katamaran u 4.30 i tri sata kasnije je na splitskoj tržnici. Isto je i s kapulom, krumpirom (na otoku može i dva puta roditi) i drugim traženim zeljanicama. Ne mora sve biti iz Podstrane. O mogućnosti uzgoja vinove loze u blagoj lastovskoj klimi ne treba ni govoriti...Cestom preko Skrivene luke (ime joj kaže sve) smo došli do svjetionika Struga koji je drugi po starosti na Jadranu. U početku je bio drven a danas je to impresivna kamena građevina. Sagrađen je 1839. i evo već 180 godina pomaže moreplovcima u orjentaciji. Izvori kažu da je skuplja bila Fressnelova leća koja daleko osvjetljava nego gradnja kasnijeg čvrstog objekta. U donjem dijelu više godina su se iznajmljivali apartmani turistima željnim osamljenosti i prirodnih ljepota, ondje je klif visok 100 metara na čiji smo rub sa uzbuđenjem i strahom kročili i naravno radili fotke i videozapise pošasti našega vremena mobitelskog. Međutim, ove godine po svemu sudeći neće biti iznajmljivanja.
U najgoroj maniri nedorečenih zakona, kome pripada ingerencija Jadroplovu čiji čovjek Mladen Bartulović ondje dežura ili Državnoj carini?, i hrvatskom talentu koji se zove "u korist vlastite štete" propustit će se mogućnost da ljudi uživaju u ovoj ljepoti a bome i izgubiti ne mali novac. Ja ovdje mogu pitati je li moguće i zašto je to tako kod nas? Ali mogu samo pitati, karavana ludosti i dalje prolazi a psi laju... Nevjerojatno! Lastovo je, kao što sam već pisao, na planinskom unutrašnjem dijelu otoka ali imaju oni Mihajlu vlastitu luku u podnožju sa lukobranom i pristaništem.Nekada je bila prometna a danas služi za ljetne koncerte, ima dosta prostora i ne smeta ljudima tijekom noći zbog svoje izoliranosti. Taj prostor svakako treba sačuvati, ondje je i Lastovcima najbliža plaža, i oplemeniti novim sadržajima. Susjedna Lučica je nešto bliža ali nema uređenu plažu. Put nas je dalje vodio u Zaklopaticu koja impresivnije izgleda iz daljine nego kada priđete bliže. Daleko bilo da ne bih htio imati neku kućicu ondje i na mnogim drugim dijelovima Lastova. Saznao sam od Alexandre Carol Horvat glavne čuvarice prirode u Parku prirode Lastovo da se duboko u rupama i usjecima stijena gnijezde rijetke morske ptice Kaukali (lok.Zovoji) i Gregule (lok. Artine), računa se da je ondje više od 200 gnijezda.
Inače za cijele ophodnje oko otoka u brzom gliseru Parka kojim su upravljali Stjepan Ivelja Pepi i Jurica Kristo mnoštvo podataka dobijenih od Alexandre sam zapisao kasnije na terasi Solituda. Prva zanimljiva točka je Potkop koji je služio JNA za skrivanje brodova a danas dobija kulturnu namjenu jer su ondje svirali poznati glazbenici Snježana Rucner i Goran Končar, klape...koristeći izvanrednu akustičnost prostora. Čuo sam o planovima za obnovu postojećih objekata i sigurno gradnju novih u Jurjevoj luci gdje bi se moglo smjestiti oko 400 ljudi a na vezovima u Kremenoj toliko brodova(prije svega jedrilica i jahta). S jedne strane to je dobitak u gospodarskom smislu ali je pitanje da li je to održivi turizam za ovu sredinu. Kad smo kod te dileme nimalo nije dilema, već prekršaj da se na obali u Pasaduru ispod velikih lijepih kuća za turizam zabetoniralo pristaništa u obalnom pojasu. No, valjda ima tko o tome misli...Prošli smo tako uz Bratin, Vlašnik i rt Zaglav u kojemu se od šume s vrha do mora rasprostro vrlo popularan kamp.
Postoje svjedoci koji su ondje nedavno vidjeli sredozemnu medvjedicu (kud sreće...) ili morskog covika. Uz zanimljivena prizore na kopnu vidjeli smo i Kopist, udaljeni Sušac,pa Crnca i Bjelca kod kojega se nalazi vrhunska zona za ronioce Nešto dalje, uzmite u obzir da smo bili u gliseru, na području vojne zone rt Vejega mora i dalje do Perne nalaze se fortifikacije, podzemni hodnici bunkeri koji će u budućnosti postati posjetiteljski centar. Prije Skrivene luke nalazi se Medvjedičina špilja gdje su nekada obitavale medvjedice a danas je ondje značajna porodiljna kolonija šišmiša. Nakon prolaska Portorusa koji je istoznačnica i ulaz u Skrivenu luku došli smo u podnožje klifa na vrhu je Svjetionik 107 metara od mora, o čemu sam pisao u prošlom članku.Impresivno, zadivljujuće poput više drugih sličnih u našemu moru na Kornatskom otočju.
Ulazeći pod stijene malo dalje došli smo do gnijezdišta sivog sokola koji je uznemiren tim posjetom kružio iznad nas. Nakon Barja s mora, a saznao sam da postoji i polje, stigosmo u uvalu Zace gdje kućice u kamenu izgledaju kao da su izrasle iz njega toliko su stopljene sa okolinom. Jedan od onih koji vrijedno radi na tome je Ronald Đivoje profesor u osnovnoj školi ali i profesor za kamene stepenice i molove. Svaka mu čast. Lučica i Mihajla koje sam već spominjao ne izgledaju ništa manje zanimljivo s mora. Slijedila je Zaklopatica a onda smo ušli u Kručicu gdje vrulji voda a ljeti umjetnik iz Samobora svakoga dana ispaljuje gusarski top u slavu ovoga kraja i života. Pasali smo Prehodišća i Malim lagom zatvorili krug. Hvala Aleksandri, čuvaricama Ivani Lagetar i Anji Ivelja koje su bile na zadatku i viđali smo ih tijekom puta a muška posada je već spomenuta. Na kraju ali ne i kao posljednje treba reći da je otok dobio status Parka prirode zbog svoje dobro očuvane bioraznolikosti.
Hotel Solitudo na Pasaduru je najvažnija turistička točka skoro cijele godine (ove godine otvorili 20.travnja a zatvaraju 20. listopada).Može ugostiti 150 posjetitelja, imaju marinu sa 30 vezova a tijekom ljeta organiziran je i ronilački centar. Imaju oni i svoj brod koji će uskoro sa suhog u more. Smješten na lijepom mjestu prije mostića za Prežbu, vrtovi su sa prednje strane puni mediteranskoga bilja a u unutarnjim vrtovima rastu agrumi!
Sad znam zašto ću se ondje vratiti, možda i prije 26.rujna Dana općine, jer nisam stigao ubrati limune koje mi je obećao direktor Željko Kurta. Neću zaboraviti spomenuti da sam usprkos svakodnevnoj ponudi i mesnih jela ostao vjeran ribi pa makako mala bila kao gire u ponedjeljak ali nakon orade, lubina, škarpine u škartocu a prije skuša zadnjega dana. Mislim da takvu ponudu na moru želi najvećio broj turista. Iz razgovora sam doznao da se veliki broj gostiju koji su jednom ovdje bili vraća. Znači nisam izuzetak. Osim spomenutog Kurte tu je capo kužine glavna kuharica Božica, konobari Krešo i Dean i recepcioner Željko.
Posada će se dalje svakim danom popunjavati. U vrijeme mog boravka povodom Sajma, vina, okusa i mirisa stigla je grupa od 60-etak Slovenaca također starih posjetitelja ove Insule. Naši sjeverni susjedi znaju što vrijedi, najdraži su im otoci od Cresa na sjeveru do Elafitskih na jugu Jadrana. I sportski su okrenuti opremljeni biciklima koriste kilometre asfaltiranih i dobrih makadamskih puteva.U širini Pasadura podignuto je na desetke velikih apartmanskih kuća koje kad se popune imaju gostiju i više od hotela. Hoće li se ti apartmani i dalje širiti uz one već predviđene kapacitete u Jurjevoj uvali ne znam, ali bi svakako to trebalo raditi planski. Želim im, Lastovcima, da uspiju u tome.
